Narodni poslanik POKRETA MI SNAGA NARODA Slobodan Ilić ponovo je otvorio pitanje vraćene isporuke malina sa francuske granice i zatražio da se javnosti precizno saopšti u kojoj laboratoriji su rađene analize malina u Srbiji, nakon što je u Francuskoj utvrđeno prisustvo kadmijuma iznad dozvoljene granice.
Ilić je podsetio da je u Francuskoj, prema objavljenim podacima, utvrđeno 0,071 miligrama kadmijuma, dok je dozvoljena količina 0,040 miligrama. Zbog toga je zatražio jasan odgovor koja je laboratorija u Srbiji radila analizu i kako je moguće da su rezultati u Srbiji pokazali vrednost ispod dozvoljene granice, ako su francuske analize pokazale suprotno.
„Interesuje me informacija koja je to laboratorija radila konkretno, tačna informacija. Ispada onda da francuska laboratorija i francuske analize nisu tačne, ako sam dobro razumeo”, rekao je Ilić.
On je naglasio da njegove kritike nisu usmerene protiv ljudi koji se zaista bave poljoprivredom i proizvodnjom maline, već protiv onih koji nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, a ušli su u posao sa hladnjačama zbog velikog profita.
Ilić je naveo da je govorio o ljudima iz potpuno drugih biznisa, koji su prepoznali mogućnost zarade u izvozu maline, pa otkupljuju malinu po nerealno niskim cenama, dok je potom prodaju po višestruko većim cenama na tržištu Zapadne Evrope i Evropske unije.
„Malinari nemaju izbora, moraju da im prodaju, oni onda izvoze tu malinu po višestruko većim cenama i zarađuju ogroman novac na muci tih malinara koji se muče da opstanu”, istakao je Ilić.
On je ukazao da se današnja situacija ne može porediti sa 2011. godinom, jer su troškovi života, troškovi proizvodnje, cena radne snage i svi ulazni troškovi u poljoprivredi danas daleko veći.
Prema njegovim rečima, činjenica je da je proizvodnja maline 2011. godine bila mnogo veća nego danas, a razlog za pad nije samo u vremenskim uslovima, već i u tome što su proizvođači svesno smanjili zasade jer više ne mogu da izdrže tržišnu utakmicu.
Ilić je objasnio da je branje maline izuzetno težak posao, da je radna snaga skupa i teško dostupna, a da istovremeno otkupne cene ne prate realne troškove proizvodnje. Zbog toga mnogi mali proizvođači smanjuju zasade i svode proizvodnju na ono što mogu sami da obrade.
On je posebno upozorio da pojedini tajkuni, koji nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, ulaze u biznis sa malinama, uzimaju najveći profit, dok ljudi koji su godinama stvarali ovaj srpski brend jedva preživljavaju.
„Ja sam mislio na tajkune koji nemaju veze sa poljoprivredom, koji su ušli u taj biznis, pokupili kajmak, a ljudi iz tog biznisa jedva preživljavaju i smanjuju zasade malina”, poručio je Ilić.
Najozbiljnije optužbe Ilić je izneo povodom sumnji da se u Srbiju uvoze maline iz Ukrajine i drugih područja, da se ovde prepakuju i potom prodaju kao roba proizvedena u Srbiji.
On je ocenio da takva praksa direktno ugrožava srpske proizvođače, kompromituje srpsku malinu na evropskom tržištu i nanosi ogromnu štetu ugledu Srbije.
„Nije im dovoljno što otkupljuju domaću malinu i prodaju je višestruko skuplje na zapadno tržište, nego uvezu kontaminirane maline iz Ukrajine ili odakle god, onda ih prepakuju i pakuju kao proizvedeno u Srbiji”, rekao je Ilić.
On je poručio da za takvo ponašanje ne postoji blaži izraz od kriminala.
„Šta je to ako ne kriminal? Ako neko uveze maline iz Ukrajine, doveze ih u Srbiju, ovde ih upakuje, napiše proizvedeno u Srbiji i izveze u Evropsku uniju — dajte mi vi drugi termin za to. Ja ne znam drugi termin, osim organizovani kriminal”, zaključio je Ilić.
POKRET MI SNAGA NARODA smatra da država mora hitno da utvrdi ko stoji iza uvoza, prepakivanja i lažnog deklarisanja maline, ko je dozvolio da se roba sumnjivog porekla prodaje kao srpska i ko je odgovoran za urušavanje jednog od najvažnijih brendova srpske poljoprivrede.
Zaštita srpske maline nije samo pitanje poljoprivrede, već pitanje ekonomskog opstanka domaćih proizvođača, zdravlja potrošača i ugleda Srbije na međunarodnom tržištu.
ILIĆ OŠTRO O MALINARSTVU: Ako neko uveze malinu iz Ukrajine i proda je kao srpsku, to je organizovani kriminal
Narodni poslanik POKRETA MI SNAGA NARODA Slobodan Ilić ponovo je otvorio pitanje vraćene isporuke malina sa francuske granice i zatražio da se javnosti precizno saopšti u kojoj laboratoriji su rađene analize malina u Srbiji, nakon što je u Francuskoj utvrđeno prisustvo kadmijuma iznad dozvoljene granice.
Ilić je podsetio da je u Francuskoj, prema objavljenim podacima, utvrđeno 0,071 miligrama kadmijuma, dok je dozvoljena količina 0,040 miligrama. Zbog toga je zatražio jasan odgovor koja je laboratorija u Srbiji radila analizu i kako je moguće da su rezultati u Srbiji pokazali vrednost ispod dozvoljene granice, ako su francuske analize pokazale suprotno.
„Interesuje me informacija koja je to laboratorija radila konkretno, tačna informacija. Ispada onda da francuska laboratorija i francuske analize nisu tačne, ako sam dobro razumeo”, rekao je Ilić.
On je naglasio da njegove kritike nisu usmerene protiv ljudi koji se zaista bave poljoprivredom i proizvodnjom maline, već protiv onih koji nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, a ušli su u posao sa hladnjačama zbog velikog profita.
Ilić je naveo da je govorio o ljudima iz potpuno drugih biznisa, koji su prepoznali mogućnost zarade u izvozu maline, pa otkupljuju malinu po nerealno niskim cenama, dok je potom prodaju po višestruko većim cenama na tržištu Zapadne Evrope i Evropske unije.
„Malinari nemaju izbora, moraju da im prodaju, oni onda izvoze tu malinu po višestruko većim cenama i zarađuju ogroman novac na muci tih malinara koji se muče da opstanu”, istakao je Ilić.
On je ukazao da se današnja situacija ne može porediti sa 2011. godinom, jer su troškovi života, troškovi proizvodnje, cena radne snage i svi ulazni troškovi u poljoprivredi danas daleko veći.
Prema njegovim rečima, činjenica je da je proizvodnja maline 2011. godine bila mnogo veća nego danas, a razlog za pad nije samo u vremenskim uslovima, već i u tome što su proizvođači svesno smanjili zasade jer više ne mogu da izdrže tržišnu utakmicu.
Ilić je objasnio da je branje maline izuzetno težak posao, da je radna snaga skupa i teško dostupna, a da istovremeno otkupne cene ne prate realne troškove proizvodnje. Zbog toga mnogi mali proizvođači smanjuju zasade i svode proizvodnju na ono što mogu sami da obrade.
On je posebno upozorio da pojedini tajkuni, koji nemaju nikakve veze sa poljoprivredom, ulaze u biznis sa malinama, uzimaju najveći profit, dok ljudi koji su godinama stvarali ovaj srpski brend jedva preživljavaju.
„Ja sam mislio na tajkune koji nemaju veze sa poljoprivredom, koji su ušli u taj biznis, pokupili kajmak, a ljudi iz tog biznisa jedva preživljavaju i smanjuju zasade malina”, poručio je Ilić.
Najozbiljnije optužbe Ilić je izneo povodom sumnji da se u Srbiju uvoze maline iz Ukrajine i drugih područja, da se ovde prepakuju i potom prodaju kao roba proizvedena u Srbiji.
On je ocenio da takva praksa direktno ugrožava srpske proizvođače, kompromituje srpsku malinu na evropskom tržištu i nanosi ogromnu štetu ugledu Srbije.
„Nije im dovoljno što otkupljuju domaću malinu i prodaju je višestruko skuplje na zapadno tržište, nego uvezu kontaminirane maline iz Ukrajine ili odakle god, onda ih prepakuju i pakuju kao proizvedeno u Srbiji”, rekao je Ilić.
On je poručio da za takvo ponašanje ne postoji blaži izraz od kriminala.
„Šta je to ako ne kriminal? Ako neko uveze maline iz Ukrajine, doveze ih u Srbiju, ovde ih upakuje, napiše proizvedeno u Srbiji i izveze u Evropsku uniju — dajte mi vi drugi termin za to. Ja ne znam drugi termin, osim organizovani kriminal”, zaključio je Ilić.
POKRET MI SNAGA NARODA smatra da država mora hitno da utvrdi ko stoji iza uvoza, prepakivanja i lažnog deklarisanja maline, ko je dozvolio da se roba sumnjivog porekla prodaje kao srpska i ko je odgovoran za urušavanje jednog od najvažnijih brendova srpske poljoprivrede.
Zaštita srpske maline nije samo pitanje poljoprivrede, već pitanje ekonomskog opstanka domaćih proizvođača, zdravlja potrošača i ugleda Srbije na međunarodnom tržištu.