Tačno je, kako navodi adv. Vladan Gajić, da Zagorka Dolovac ne može da se direktno smeni i da to ne dozvoljavaju izmene Ustava.
Međutim, uslovi za vraćanje otuđenih državnih institucija mogu se stvoriti za samo jedan dan. Potrebno je samo da Ustavni sud Srbije uzme u rad i odluči o četiri zahteva (I Uo-177/21; I Uo-197/21 i I Uz-194/21) koji su mu podneti pre četiri godine, a kojima se osporava ustavnost i zakonitost: ODLUKE o prihvatanju Predloga za promenu Ustava Republike Srbije; ODLUKE o raspisivanju republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije; ZAKONA O REFERENDUMU i IZVEŠTAJA o ukupnim rezultatima republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije.
A upravo izmene tih propisa usvojene su tada kao spasonosne. Toga se nedavno prisetio i Predsednik Aleksandar Vučić navodeći da: /su nam/ rekli da je to tako u razvijenim zemljama Evrope. „Govorili su da tako mora da bude, tako ćete napredovati, tako će sve da vam bude bolje. Naravno, nisu to mnogi govorili zbog toga što su želeli dobro Srbiji ili što su želeli da provodimo stvarne reforme, već zato što je uvek bilo mnogo lakše uticati na manji broj onih koji su nosioci tužilačkih i pravosudnih funkcija…
Mesec dana od početka primene Zakona o javnom tužilaštvu, Goran Ilić, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva, član Radne grupe za izmene odredbi Ustava i radne grupe koja je radila na zakonima ukazivao prisećao se: „Zalagao sam se da se još neke preporuke Venecijanske komisije prihvate, pre svega one koje su išle za tim da oslabe uticaj vrhovnog javnog tužioca na članove Saveta. Čini mi se da primena Zakona o Visokom savetu tužilaštva pokazuje da je to glavni problem. (…) Ipak, ako se nešto ne promeni utisak je ‚džaba smo krečili‘.“
O problemima otuđenih državnih institucija nedavno je govorio i sudija Ustavnog suda, prof. dr Vladimir Petrov, član Venecijanske komisije i član tadašnje Radne grupe za izmenu Ustava, kada je podsetio da su: međunarodne institucije jasno ukazale da vrhovni javni tužilac ne bi trebalo da bude član Visokog saveta tužilaštva, jer se time stvara prostor za hijerarhijski i politički pritisak na članove tog tela. (…) „Postoji visok stepen disfunkcionalnosti u organu koji bi trebalo da funkcioniše precizno, stručno i odgovorno. Umesto toga, imamo opštu pravnu konfuziju, zakašnjenja, neefikasnost i gubitak poverenja javnosti“…
Rešenje za pravosuđe
S A O P Š T E Nj E
REŠENJE ZA PRAVOSUĐE
Tačno je, kako navodi adv. Vladan Gajić, da Zagorka Dolovac ne može da se direktno smeni i da to ne dozvoljavaju izmene Ustava.
Međutim, uslovi za vraćanje otuđenih državnih institucija mogu se stvoriti za samo jedan dan. Potrebno je samo da Ustavni sud Srbije uzme u rad i odluči o četiri zahteva (I Uo-177/21; I Uo-197/21 i I Uz-194/21) koji su mu podneti pre četiri godine, a kojima se osporava ustavnost i zakonitost: ODLUKE o prihvatanju Predloga za promenu Ustava Republike Srbije; ODLUKE o raspisivanju republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije; ZAKONA O REFERENDUMU i IZVEŠTAJA o ukupnim rezultatima republičkog referenduma radi potvrđivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije.
A upravo izmene tih propisa usvojene su tada kao spasonosne. Toga se nedavno prisetio i Predsednik Aleksandar Vučić navodeći da: /su nam/ rekli da je to tako u razvijenim zemljama Evrope. „Govorili su da tako mora da bude, tako ćete napredovati, tako će sve da vam bude bolje. Naravno, nisu to mnogi govorili zbog toga što su želeli dobro Srbiji ili što su želeli da provodimo stvarne reforme, već zato što je uvek bilo mnogo lakše uticati na manji broj onih koji su nosioci tužilačkih i pravosudnih funkcija…
Mesec dana od početka primene Zakona o javnom tužilaštvu, Goran Ilić, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva, član Radne grupe za izmene odredbi Ustava i radne grupe koja je radila na zakonima ukazivao prisećao se: „Zalagao sam se da se još neke preporuke Venecijanske komisije prihvate, pre svega one koje su išle za tim da oslabe uticaj vrhovnog javnog tužioca na članove Saveta. Čini mi se da primena Zakona o Visokom savetu tužilaštva pokazuje da je to glavni problem. (…) Ipak, ako se nešto ne promeni utisak je ‚džaba smo krečili‘.“
O problemima otuđenih državnih institucija nedavno je govorio i sudija Ustavnog suda, prof. dr Vladimir Petrov, član Venecijanske komisije i član tadašnje Radne grupe za izmenu Ustava, kada je podsetio da su: međunarodne institucije jasno ukazale da vrhovni javni tužilac ne bi trebalo da bude član Visokog saveta tužilaštva, jer se time stvara prostor za hijerarhijski i politički pritisak na članove tog tela. (…) „Postoji visok stepen disfunkcionalnosti u organu koji bi trebalo da funkcioniše precizno, stručno i odgovorno. Umesto toga, imamo opštu pravnu konfuziju, zakašnjenja, neefikasnost i gubitak poverenja javnosti“…
POKRET MI SNAGA NARODA
1. 7. 2025.